Gripa

Influenca ili gripa (jedan je izraz iz latinskog, a drugi iz grčkog jezika) jest najteža virusna bolest dišnog sustava koja se lako prenosi, a prouzročena je virusima influence. Influenca se neizostavno pojavljuje svake godine u zimskim mjesecima u obliku manjih ili većih epidemija pa se zato naziva sezonskom gripom. Obilježena je ponajprije, općim simptomima, poglavito povišenom temperaturom i glavoboljom, te bolima u mišićima i umorom. Respiratorni simptomi obično nisu izraženi na početku bolesti, a nakon 1 do 2 dana pojavljuju se suhi kašalj i grlobolja. Influencu prate brojne komplikacije, među kojima je upala pluća vrlo česta i teška.

Gripa se u Europi javlja zimi u obliku manjih ili većih epidemija. Prenosi se kapljičnim putem prilikom kašljanja i kihanja i indirektnim kontaktom kada respiratorni sekret oboljelih dođe na ruke, maramice i ostale površine. Gripa se učinkovito može spriječiti cijepljenjem!

Uzročnik

Postoje tri virusa influence (A, B i C). Na površini lipidne ovojnice nalaze se dva osnovna virusna antigena - hemaglutinin (H) i neuraminidaza (N). Oni nisu stabilni, stalno mijenjaju svoja antigenska svojstva, pa tako nastaju mutacije virusa influence koje su osobito karakteristične za virus influence A. Manje se promjene (antigensko skretanje) događaju češće, svake 2 do 3 godine, a veće (antigenski otklon) rjeđe, u prosjeku svakih 10 do 40 godina. Zato samo virus influence A, zbog korjenitih promjena, može prouzročiti velike epidemije i pandemije (epidemije svjetskih razmjera), te čestu pojavu teških kliničkih oblika bolesti s brojnim komplikacijama.

Gripa se prenosi kapljičnim putem prilikom kihanja, kašljanja i šmrcanja (ulaskom kapljica izravno u nos ili usta osoba koje se nalaze blizu oboljele osobe) i indirektnim kontaktom kada respiratorni sekret oboljelih dođe na ruke, maramice i posljedično na ostale površine. Inkubacija kod gripe varira od 1 do 5 dana (prosječno 2 dana), no osobe su zarazne već 1 dan prije izbijanja simptoma te 4 do 5 (7) dana nakon početka bolesti.

Gripa najčešće nastupa naglo, pojavom općih i specifičnih simptoma (bolesti dišnog sustava).

Najčešći simptomi su:

• povišena tjelesna temperatura (iznad 38°C), zimica, drhtavica
• bolovi u mišićima i zglobovima
• opća slabost i klonulost
• glavobolja
• kihanje i curenje nosa
• grlobolja
• neproduktivni (suhi) kašalj

Povišena temperatura i opća slabost traju nekoliko dana, dok grlobolja i kašalj traju duže. Kod uobičajenog tijeka bolesti, ona "traje" 7 dana, nakon čega se osobe potpuno oporavljaju. U nekim slučajevima bolest poprima teži oblik zbog intenzivnijeg širenja virusa po tijelu ili sekundarno, kao posljedica bakterijske infekcije. Klinički se komplicirani tijek bolesti očituje ili primarnom virusnom upalom pluća (obično vrlo teška klinička slika sa čestim smrtnim ishodom) ili sekundarnom bakterijskom upalom pluća te upalom uha i sinusa.

Komplikacije gripe očituju se i kroz pogoršanje dotadašnje kronične bolesti kroničnih srčanih i plućnih bolesnika, kao i osoba oboljelih od šećerne bolesti (dijabetičari). Iako se komplikacije gripe mogu dogoditi kod svake oboljele osobe, one se ipak češće razvijaju u populaciji pod povećanim rizikom - starije osobe, osobe s kroničnim oboljenjima kao što su srčana i plućna oboljenja, dijabetičari, osobe s oslabljenim imunološkim sustavom (oboljeli od karcinoma, transplantirane osobe, zaraženi HIV-om) i ostale kronično oboljele osobe.

Kako se zaštititi od gripe?

Od gripe se može zaštiti kombiniranjem nekoliko zaštitnih mjera: osobnih zaštitnih mjera; mjera u okolini i cijepljenja (najučinkovitiji način zaštite).

Osobne zaštitne mjere uključuju:

• redovito i učestalo pranje ruku
• higijenu dišnih puteva: pokrivanja nosa i ustiju prilikom kihanja i kašljanja, korištenjem maramica i pravilnom dispozicijom iskorištenih maramica
• ostajanje kod kuće kada se pojave simptomi bolesti

Mjere u okolini uključuju redovito provjetravanje prostorija, učestalo čišćenje predmeta i površina koje se najčešće dodiruju rukama (telefonske slušalice, kvake, slavine, tipkovnice zajednička računala i ostalo.)

Najučinkovitiji način zaštite protiv gripe je cijepljenje. Cijepiti se treba svake sezone (godine). Cijepljenje se provodi jednom dozom cjepiva, u mišić nadlaktice; osim kod prethodno necijepljene djece predškolskog uzrasta koji prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) trebaju primiti dvije doze cjepiva u razmaku od mjesec dana.

Dva tjedna nakon primjene cjepiva postiže se zaštita protiv gripe u cijepljenih osoba.

Cijepljenje protiv gripe

Cjepivo se preporučuje:

• Osobama starijim od 65 godina života
• Osobama oboljelim od kroničnih bolesti kod kojih gripa može izazvati ozbiljne komplikacije (kronični srčani, plućni, bubrežni bolesnici, dijabetičari, transplantirane osobe, osobe sa patološkom pretilošću i ostali)
• Zaposlenima u zdravstvu i ostalim djelatnicima koji sudjeluju u njezi bolesnika